"Skupi hirovi" Donalda Trumpa: Posljedice povlačenja SAD iz EU već se osjećaju u BiH

"Način na koji to utiče na svakodnevni život svih nas, to je ono što mi gledamo već godinama u suštini. Ako se sjetimo kraja februara pa marta 2022. odmah nakon eskalacije rata u Ukrajini došlo je do poskupljenja koje se osjetilo kod nas, prvenstveno energenata. I na isti način na koji se osjetilo kod nas, se u suštini osjetilo i na drugim mjestima. Dakle, politika i ekonomija su apsolutno povezane", rekao je Memišević.

Ističe da politike koje se trenutno provode u Americi posredstvom Donalda Trumpa, itekako imaju utjecaj na naše ljude koji već godinama žive i stvaraju svoje poslove i porodice u zemljama u Americi.

"Čujemo već i za slučajeve deportacije i masu njih i ne znamo šta se događa. (...) Ono što vidimo kroz sve ovo što se događa u Sjedinjenim Američkim Državama, jeste koliko je to društvo jako podijeljeno", dodao je.

Američke mornaričke snage su raspoređene na Bliskom istoku. Je li to realna prijetnja i može li se očekivati eskalacija - pitali smo.

"Generalno se manevri sa takozvanom udarnom grupom nosača aviona, što je jedna od kojih je i Abraham Lincoln, koriste na dva načina. Kao pokaz prijateljstva gdje smo imali i prošle godine kada je nosač bio aktuelan u kontekstu Huta u Jemenu, uplovio u splitsku luku u Hrvatskoj kao vid podrške hrvatskoj politici u kontekstu NATO-a i Evropske unije. Drugi način jeste ovo, pokaz u suštini ne nužno prijateljstva, ali pokaz zuba. Ono što trenutno znamo i to je službena verzija vezano za nosača Abraham Lincoln i njegovu grupu, i to nije samo u pitanju nosač kao brod nego je u pitanju i nekoliko brodova koji idu zajedno sa njim, koji čine cijeli jedan logistički lanac od oko 7.500 ljudi, jeste da je nosač negdje u Indijskom okeanu i da je tu negdje u regiji kako bi pomogao redovnim aktivnostima američke vojske u regiji. Ukoliko se on više približi teritorijalnim vodama Irana, ako se više približi Hormuškom tjesnacu, kao ulaz u Perzijski zaljev to bi možda nešto moglo da znači u kontekstu Irana. Međutim, bitno je spomenuti da SAD i bez nosača Abraham Lincoln ima na desetine vojnih baza što oko Irana, što u drugim dijelovima Bliskog istoka", naveo je Memišević.

Smatra da situacija može eskalirati, ali da nije siguran koliko je to realno sada.

"Najveća bojazan saveznika, dakle, ne SAD-a ili Irana, jeste potencijalna opasnost od asimetričnog ratovanja. Zato što Iran u ovom momentu ima mrežu tzv. nedržavni haktera u egiji - to je ono što je ostalo od Hezbolaha, Hamasa, Huta itd. I već je službeni stav Teherana bio da ukoliko dođe do bilo kakvog napada na iranske interese, da će svaka kritička infrastruktura SAD-a u regiji, kritička infrastruktura američkih saveznika u regiji biti legitimna vojna meta. Dakle, ne ono klasično ratovanje već napad slabih na jake s jačim sredstvima", smatra politolog Memišević.

Smatra da je podjela unutar NATO Saveza, pa možda čak i unutar Evropske unije u kontekstu SAD-a, postojala još tokom prvog Trumpovog mandata.

"Ona je još više eskalirala početkom drugog mandata sa tarifama, sa Grenlandom i tako dalje, međutim ona je tu apsolutno. Interesantna je situacija vezana za Grenland iako smo jako puno pričali u medijskom prostoru oko toga ,ono što je možda ostalo nedorečeno u javnosti možda i u svijetu ne samo u BiH, jeste to da Grenland se ne spominje niti jednom u nacionalnoj strategiji sigurnosti, strategiji nacionalne sigurnosti SAD-a. Možda bi se i moglo to podvesti pod hirove. Nismo imali nikakav napad SAD-a na Grenland, nismo imali nikakav napad ni na Panamski kanal, o kojem se također pričalo puno prije, prije samog Grenlanda. Možemo apsolutno reći da je to određena vrsta hira sa njegove strane, jer je ovo i način na koji se to sve završilo -jednim sporazumom između Evropske unije plus Velike Britanije sada i govori da su hirovi", mišljenja je.

Ističe da Bosna i Hercegovina već sada vidi posljedice povlačenja SAD iz Evrope.

"U Sarajevu nemamo ambasadora SAD-a. U Srbiji smo imali u suštini propast projekta zgrade generalštaba u Beogradu, odnosno izgradnje Trump tornja. To će se vrlo vjerovatno dugorčno odraziti jako puno, u kontekstu stranih direktnih investicija, u kontekstu bilateralnih odnosa ovih šest zapadnobalkanskih zemalja sa SAD-om. Međutim, postavlja se pitanje ponovno gdje su tu u svemu tome ne samo šest zapadnobalkanskih zemalja, nego generalno gdje su tu male zemlje u ovom kontekstu. Jer mi imamo trenutno jedno preslaganje geopolitičkih odnosa u svijetu. i to je ono što se vodi između SAD-a, Evropske unije, Rusije, Kine, Indije. Eventualno nekih zemalja članica Evropske unije pojedinačno. Međutim, niko ne govori o Moldaviji, niko ne govori o Južnom Kavkazu, dakle, Gruziji, Armeniji, Azerbejdžanu, Zapadnom Balkanu...", upozorio je.

Detalje o tome šta nas očekuje u bliskoj budužnosti pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad